Održana konferencija “Program Kreativna Evropa 2014 – 2020, Srbija i perspektive evropske saradnje”

Održana konferencija “Program Kreativna Evropa 2014 – 2020, Srbija i perspektive evropske saradnje”

03/09/2014

Konferencija “Program Kreativna Evropa 2014 – 2020, Srbija i perspektive evropske saradnje”, održana je od 30. juna do 2. jula u Palati Srbija i u Klubu poslanika, u Beogradu.

Pored predstavljanja programa Kreativna Evropa i debate o njegovim ključnim temama, osnovi cilj konferencije bio je otvaranje prostora za prepoznavanje zainteresovanih učesnika u programu.

Konferenciju je otvorio ministar kulture Ivan Tasovac, navodeći da je potpisom sporazuma o učešću Srbije u programu Kreativna Evropa 19. juna 2014. godine u Briselu, Srbija obezbedila mogućnost razvoja njenog celokupnog sistema kulture. Ministar je objavio formiranje Deska Kreativna Evropa Srbija i antene deska u AP Vojvodini, kao i raspisivanje otvorenog poziva ministarstva za sufinansiranje projekata koji su već podržani od međunarodnih i evropskih fondova.

Ambasador EU u Srbiji, Majkl Devenport, izrazio je zadovoljstvo što prisustvuje početku rada ovog programa i čestitao sklapanje Sporazuma o učešću Srbije u Kreativnoj Evropi, kao i osnivanje istoimenog Deska.

Dimitrije Tadić, rukovodilac Deska, predstavio je koncept i planirane aktivnosti Deska Kreativna Evropa Srbija, izražavajući nadu da će veliki broj organizacija i ustanova kulture iz Srbije učestvovati u programu Kreativna Evropa.

Inostrani gosti konferencije predstavnici su značajnih ustanova i organizacija iz zemalja iz čitave Evrope – Švedske, Danske, Francuske, Austrije, Nemačke, Belgije, Holandije, Rumunije, Finske, Hrvatske, Makedonije i Slovenije. Među njima su Per Vetman (predsednik Nordijskog saveta), Rita Heinama (direktorka Finskog instituta u Estoniji i ekspert Nordijskog saveta), Lorans Baron (zamenica direktora Relais culture Europe iz Pariza), Korina Šuteu (direktorka organizacije Filmetc iz Bukurešta), Stefan Bauer (direktor Kunstraum Kreuzberg Bethanien iz Berlina), Šarlota Tardi (Arty Farty iz Liona), Julek Jurovic (Culture Action Europe iz Brisela). Panelisti iz Srbije dolaze iz različitih organizacija i ustanova u kulturi – Milena Dragićević Šešić (Univerzitet umetnosti u Beogradu), Kristina Kujundžić (Savet Evrope), Goran Tomka (Fakultet za sport i turizam, Novi Sad), Marko Radenković (Nova iskra, Beograd), Aleksandar Brkić (Fakultet za kreativne industrije Lasalle, Singapur), Marija Popović (Fond za evropske poslove, Novi Sad), Nina Mihaljinac (Univerzitet umetnosti u Beogradu), Luka Kulić (Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad), Tamara Butigan (Narodna biblioteka Srbije, Beograd), Ivana Milenović Popović (Dah teatar, Beograd), i oni su govorili o domaćim prilikama u polju kulture, kao i o perspektivama učešća organizacija iz Srbije u programu Kreativna Evropa.

U okviru pratećeg programa konferencije održan je program posvećen studentima, koji se sastojao od dva panela i radionice upravljanja projektima. Učesnici panela bili su predstavnici civilnog (Milica Pekić, Virdžinija Đeković i Marko Radenković) i biznis sektora (Mirjana Šakić), Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije (Đurđijana Jovanović, Mladen Vesković i Predrag Blagojević), kao i direktor Francuskog instituta u Srbiji (Filip le Moan). Radionicu namenjenu studentima vodila je Suzana Jovanović (LP Službeni glasnik, Beograd).

Večernji prateći programi podrazumevali su održavanje dva koncerta – VIS Limunada (Muzej istorije Jugoslavije) i Gudački kvartet Beogradske filharmonije (Evropski centar za kulturu i debati GRAD), kao i izložbu Kreativnost u Srbiji koja je predstavila stvaralaštvo značajnih domaćih dizajnera.

Konferenciju je posetilo preko petsto predstavnika ustanova i organizacija koje se bave kulturom i kreativnim industrijama, kao i samostalnih profesionalaca iz čitave Srbije. Među njima su bili predstavnici drugih ministarstava, sekretarijata za kulturu AP Vojdvodine, lokalnih samouprava, republičkih, gradskih i opštinskih ustanova kulture, obrazovanja i turizma (biblioteke, zavodi, kulturni centri, muzeji, pozorišta, arhivi, fakulteti, galerije, turističke organizacije), organizacija civilnog društva, izdavača, mreža, strukovnih udruženja, nacionalnih manjina, festivala, privatnih organizacija i agencija, i tako dalje.