Monthly Archives: April 2016

Forum Kreativna Evropa 2016.

17/04/2016

Forum Kreativna Evropa 2016 biće održan 25. i 26. aprila u Zadužbini Ilije M. Kolarca u organizaciji Deska Kreativna Evropa Srbija i Ministarstva kulture Republike Srbije. Prema ambicijama, Forum će prevazići značaj svih dosadašnjih aktivnosti Deska Kreativna Evropa Srbija, a moglo bi se reći i da će odgovoriti potrebi koja nije u potpunosti zadovoljena, a od suštinskog je značaja za razvoj kulture u Srbiji.

Naime, po prvi put će na jednom mestu biti okupljeni eksperti iz osam oblasti kulture (audiovizuelno stvaralaštvo, vizuelne umetnosti, izvođačke umetnosti, muzika, nauka i teorija kulture i umetnosti, književnost, kreativne industrije, kulturna baština), samostalni, kao i oni koji deluju u okviru javnih, privatnih i civilnih organizacija. Eksperti će u okviru radnih stolova izrađivati strateške analize i dati preporuke za razvoj međunarodne kulturne saradnje u zasebnim oblastima.

Rezultati rada biće predstavljeni i javno debatovani u okviru drugog dana Foruma, publikovani u publakaciji Deska, ali najvažnije – biće korišćeni u budućem upravanju međunarodnom kulturnom saradnjom u Srbiji.

Tema međunarodne saradnje i kulture politike proširena je sadržajem drugih programa Foruma (Stati(sti)ke kulturne politike“, izložba statističkih podataka o međunarodnoj saradnji u Srbiji, prezentacija međunarodne i regionalne saradnje Asocijacije NKSS, Kulturna politika: perspektiva budućih profesionalaca – radionica kulturne politike za mlade, video-konferencija sa organizacijama-partnerima Kolarca na projektu Kolarac Take over)

Drugi cilj je pružanje informacija o Programu Kreativna Evropa i domaćim međunarodnim programima i konkursima kojima se podržavaju projekti u kulturi. Zato će biti predstavljeni:

• uspešni projekti podržani programom Kreativna Evropa u 2015. godini (književni prevodi: Heliks, Klio, Laguna, Zavet, Dereta; projekti evropske saradnje: Muzikološki institut SANU, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Arheološki institut u Beogradu i Zavod za zaštitu spomenika kulture Sremska Mitrovica, Kuda.org, Magnetic field B, No Borders Orchestra, Darkvud; evropske platforme: Društvo arhitekata Beograda);

• potprogram MEDIA kojem se Srbija nedavno pridružila i potprogram Kultura: prioriteti, konkursi i procedure (budžet i adimistracija)

• Evropska nagrada za kulturnu baštinu i ovogodišnji dobitnik nagrade iz Srbije, Selo Gostuša, Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš

• programi Erasmus+, Horizont, Kosme, konkursi fondacija Jelena Šantić, Vodič kroz potencijalne domaće i inostrane izvore finansiranja (Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva).

Takođe će biti organizovan niz konsultacija (pravnici i ekonomisti Ministarstva kulture RS), prezentacija i radionica na temu fandrejzinga i konkurisanja na programe koji podstiču međunarodnu sadadnju, mobilnost, razvoj publike i kreativne industrije (EU projekti).

Budući da je Forum 2015 na Kolarcu okupio oko petsto stručnjaka iz kulture iz Srbije – očekujemo da će Forum Kreativna Evropa 2016 nastaviti tradiciju dinamične saradnje! Ulaz na Forum Kreativna Evropa 2016 je slobodan.

Program Foruma možete pogledati ovde.


Izdavačka kuća Heliks: Putovanje kroz raznolike književne pejzaže savremene Evrope

07/04/2016

Projekat Trans-Evropa: književno putovanje Kontinentom (Trans-Europe: a Literary Journey across the Continent) obuhvata prevod i predstavljanje osam romana i jedne zbirke priča napisanih na osam evropskih jezika (holandski, francuski, nemački, danski, islandski, norveški, turski i grčki). Osmišljen je sa idejom jačanja kulturnih mostova i književnih dijaloga između različitih koordinata u evropskom okviru, bez jezičkih ograničenja i s posebnim akcentom na zemlje čija je književnost manje zastupljena u Srbiji (pre svega Island i Kipar).

Projekat čine sledeća dela: Jarðnæði (Oddný Eir Ævarsdóttir), Hah (Birgül Oğuz), Marilyn désossée (Isabelle Wéry), Døden kører audi (Kristian Bang Foss), Hμερολóγιο μιας απιστίας (Emilios Solomou), Jón (Ófeigur Sigurðsson), Kirschholz und alte Gefühle (Marica Bodrožić), Maud og Aud (Gunstein Bakke) i De Nederlandse maagd (Marente de Moor). Sve navedene knjige donele su svojim autorima prestižnu Nagradu Evropske unije za savremenu književnost.

Reč je o savremenim delima koja predstavljaju književni odgovor na izazove s kojima se Evropljani danas suočavaju. Još jedno obeležje svih knjiga iz projekta je izuzetan literarni kvalitet koji se ogleda u izboru tema i osobenim autorskim izrazima, od eksperimentalnih, na preseku poezije i proze (kakav je belgijski roman Marilyn désossée) do epistolarne (islandski naslov Jón) ili dnevničke forme (drugi islandski naslov, Jarðnæði). Tematske kopče sa srpskim čitaocima su različite, ali lako prepoznatljive, poput rata na prostorima nekadašnje Jugoslavije (nemački roman Kirschholz und alte Gefühle autorke poreklom sa ovih prostora, Marice Bodrožić), Drugog svetskog rata (holandski roman De Nederlandse maagd) ili posla kao privida smisla života modernog čoveka (danski naslov Døden kører audi).

Iskustvo je pokazalo da direktan kontakt sa autorima ima neprocenjivu vrednost u približavanju knjige čitaocu, te je u okviru faze promocije predviđeno gostovanje tri autora naslova iz projekta.

www.heliks.rs


Izdavačka kuća Clio: Gral u školi

07/04/2016

Projekat Gral u školi zasniva se na promociji i predstavljanju savremene evropske literature koja nije u dovoljnoj meri poznata čitaocima u Srbiji. Junaci i priče čiji su autori najbolji evropski pisci pomoći će čitaocima da se upoznaju sa raznovrsnim kulturnim identitetima koji se ulivaju u jedan, evropski, i da pritom sagledaju sopstveno učešće u njemu.
Osnovna grupa kojoj se obraćamo su mladi čitaoci koji tek formiraju svoj čitalački ukus.
Dela savremene evropske književnosti ne nalaze se u obaveznoj lektiri srednjoškolaca, a književnost se uči na tradicionalan i često zastareo način. Cilj nam je da razvijemo kompetentnu publiku koja ume da prepozna dobru literaturu i kvalitetan prevod. Ovaj cilj planiramo da ostvarimo radeći i sa posebnom ciljnom grupom posrednika koji utiču na formiranje čitalačkog ukusa mladih, ali i šire publike. To su univerzitetski i srednjoškolski profesori, bibliotekari i knjižari, kao i talentovani učenici koji su zainteresovani za književnost.

Ove godine odabrali smo pet romana čiji autori dolaze iz Holandije, Francuske, Italije i Češke, a njihova dela predstavljaju izazov za iskusne prevodioce: De laatste ontsnapping, Jan van Mersbergen, prevoditeljka Jelica Novaković-Lopušina, En attendant demain, Nathacha Appanah, prevoditeljka Ljiljana Mirković, Ferito a morte, Raffaele La Kapria, prevoditeljka Ana Srbinović, Il pianista muto, Paola Kapriolo, prevoditeljka Elizabet Vasiljević, Dějiny světla, Jan Němec, prevoditeljka Aleksandra Korda-Petrović.

www.clio.rs


Izdavačka kuća Zavet: Savremena evropska književnost: kaleidoskopski pogled

07/04/2016

Projekat Savremena evropska književnost: kaleidoskopski pogled obuhvata prevođenje na srpski jezik, objavljivanje, promociju i distribuciju osam knjiga.
Knjige su savremeni evropski romani izvorno napisani na slovenačkom, švedskom, holandskom, nemačkom, francuskom i engleskom jeziku. Pisci dolaze iz šest zemalja: Slovenija (Aleš Čar), Švedska (Sara Manhajmer), Holandija (Herman Koh), Nemačka (Iris Hanika i Fridrih Kristijan Delijus), Francuska (Antoan Loren) i Velika Britanija (Sem Bajers i Taije Selasi). Svi romani su napisani u 21. veku, i objavljeni u periodu od 2009. do 2013. godine.

Mada su nastala u različitim kulturnim kontekstima, sva izabrana dela imaju nešto zajedničko. U svakom od ovih dela protagonisti se suočavaju sa izazovom u svom životu, imaju potrebu da promene svoj život, ili im same okolnosti nameću promenu dotadašnjeg života. Sa svakim od ovih izazova može se suočiti i čitalac koji živi u Srbiji u drugačijim okolnostima i drugačijem okruženju. Pored toga što će u romanu prepoznati izazove sa kojima se suočava on sam ili ljudi u njegovoj okolini, čitalac u Srbiji imaće priliku da upozna druge kulturne kontekste, da proširi saznanja o društvenim procesima u savremenom svetu.
U svakom od odabranih dela protagonisti tragaju za ličnom srećom, koja im izmiče iz različitih, subjektivnih ili objektivnih razloga. Autori u svakom od ovih dela bave se temama, pokreću pitanja i upućuju poruke koje su univerzalne i tako relevantne za čitaoce u drugim zemljama i drugim kulturama.
Neki od protagonista se susreću sa izazovom u porodici ili pate zbog raspada porodice, neki pate zbog gubitka, neki su opterećeni istorijskim događajima iz prošlosti i preispituju svoj stav prema prošlosti, neki su, pak, u nevolji zbog svog stava prema životu i svetu koji, moguće je, proizilazi iz pripadnosti određenoj generaciji.

U romanu Taije Selasi, porodica imigranata iz Afrike se raspala, a njeni članovi su se otisnuli u različite delove sveta i pate zbog deficita porodičnih veza. Da li će im dolazak na sahranu iznenada preminulog oca porodice omoguciti da povrate pokidane veze? Iris Hanike u svom romanu piše o dvoje ljudi u srednjim godinama koji pate zbog prošlosti, opterećeni zločinima nacista u Nemačkoj i suočeni sa potrebom da preispitaju svoj stav prema prošlosti, što se ispostavlja kao neophodnost od životne važnosti za njih.
Takođe, u romanu Fridriha Kristijana Dulijusa, čitalac prati tok svesti penzionisanog nemačkog arheologa koji radi kao turistički vodič u Rimu. On sedi u crkvi nedaleko od samog Pape i razmišlja o crkvenoj i političkoj istoriji Italije i prvobitnom grehu, pita se, zatim, o tome kako Italijani gledaju na nemačke turiste u svetlu nacističkih zločina, i svojim refleksijama najzad stvara sliku današnje Italije. U romanu koji govori o četiri generacije jedne porodice, Ales Čar dolazi do zaključka da se istinska sreća može tražiti samo u toleranciji. Protagonista romana Sare Manhajmer pati zbog gubitka još nerođene bebe i upućuje se na put opsesivnog izučavanja dela filozofije i književnosti, tražeći izgubljeni smisao života u biblioteci. Roman Antoana Lorena, govori o mirnom životu protagoniste, računovođe, koji se menja iz korena kada on prisvoji šešir koji je predsednik Miteran slučajno zaboravio u jednom restoranu. Pokazaće se da ovaj šešir ne menja samo njegov život nego i život svakog budućeg vlasnika. Dva bračna para sreću se u otmenom restoranu da razgovaraju o zločinu koji su počinila njihova deca i koji remeti njihov dotad miran život, u romanu Hermana Koha.

Roman Sema Bajersa upoznaje nas sa troje protagonista koji su pripadnici iste generacije, nezadovoljni svojim životom pokušavaju da obnove nekadašnje prijateljstvo, nadajući se da će to doneti promenu. Da li je njihova predstava o ličnoj sreći pogrešna i da li predstavlja pogrešan stav o ličnoj sreći čitave generacije?

www.zavet.co.rs


Književni prevodi 2015

Izdavačka kuća Laguna: Prometej

07/04/2016

Promovisanje evropske književnosti u okviru edicije Prometej podrazumeva projekat u trajanju od dve godine. U tom vremenskom periodu Laguna će objaviti pet naslova koji su pažljivo odabrani da najbolje predstave koncept koji je kreiran. Projekat je osmišljen da pokaže prometejski duh Evrope, i da oslika svaki aspekt života prosečnog evropskog čoveka, a najviše politički, društveni i kulturološki. Laguna će čitalačku publiku upoznati sa najistaknutijim književnim naslednicima evropskog kulturne tradicije, i promovisati evropske vrednosti kroz prevode dela savremenih evropskih pisaca. Kroz književnost će biti naglašeno da svi imamo slične poteškoće i probleme i da smo svi povezani sličnim ljudskim sudbinama, svakodnevnim navikama i nasleđem.
Knjige koje su izabrane su žanrovski slične, i sadrže veoma važnu poruku koja treba da se prenese čitaocima, da ih inspiriše da razmišljaju, i da im probudi interesovanje za evropske pisce i književnost. Laguna je odlučila da se prijavi za grant za književni prevod 2015. godine u okviru projketa Kreativna Evropa sa sledećim naslovima:

God is my Witness (Bog mi je svedok) grčkog pisca Makisa Citasa, dobitnika nagrade Evropske nagrade za književnost, Il desiderio di essere come tutti (Želja da se bude kao svi) italijanskog pisca Frančeska Pikola, A máquina de fazer espanhóis (Mašina za štancovanje Španaca) čiji je autor portugalski pisac Valter Ugo Mae. Austrijski pisac Arno Gajger se uklopio u projekat sa delom Es geht uns gut (Dobro nam je), kao i rumunski pisac Varužan Vosganian sa delom Cartea Şoaptelor (Knjiga šapata).

Najistaknutiji i najiskusniji srpski prevodioci će biti uključeni u ovaj projekat. Laguna namerava da ediciju Prometej u svim medijima promoviše kao veoma značajan projekat koji je pomogla Evropska unija. Lagunin marketinški plan je detaljno razvijen u cilju što boljeg predstavljanja i približavanja publici ovog inovativnog književnog poduhvata. Kampanja reklamiranja edicije je pažljivo osmišljena. Pored standardnih marketinških aktivnosti koje Laguna organizuje za svoje autore i njihova dela, u slučaju edicije Prometej dela će se naći na nekoliko književnih festivala i sajmova knjiga u zemlji i inostranstvu i biće prijavljene za književne nagrade za prevod u našoj zemlji, budući da je cilj ovog projekta i promocija prevodilaca – njihovog znanja, iskustva i posvećenosti.

Laguna planira da nastavi sa edicijom Prometej i da objavi i drugo kolo sa novim naslovima koji će se nadovezati na ideju poboljšanja dijaloga između Evrope i Srbije, da se kroz književnost pokaže da svi imamo istu istoriju, zajedničko kulturno nasleđe, i da na osnovu toga formiramo bolje odnose.

www.laguna.rs


Književni prevodi 2015

Izdavačka kuća Dereta: Otuđenje i identitet u savremenoj evropskoj književnosti

07/04/2016

Izdavačka kuća Dereta ostvarila je podršku programa Kreativna Evropa za realizaciju projekta Otuđenje i identitet u savremenoj evropskoj književnosti u okviru kojeg će prevesti na srpski, objaviti i promovisati osam knjiga savremenih nagrađenih evropskih autora. Odabrana dela na različite načine tematizuju veoma dominantne probleme sa kojima se suočava savremeni čovek – osećanje otuđenja i usamljenosti koje donose društvene mreže, generacijski jaz ili prošlost zbog koje želimo da se izolujemo, kao i potragu za identitetom u nestabilnim istorijskim okolnostima.

Pažljivo odabrana, sva dela imaju visoke umetničke domete, počevši od Livro do Desassossego, meditativnog, gotovo lirskog dnevnika jedne od najznačajnih figura portugalske i evropske književnosti – Fernanda Pesoe, za kojim sledi verovatno najveći živi španski pisac Huan Gojtisolo s crnohumornim romanom El exiliado de aquí y de allá.

Troje autora obuhvaćenih projektom nagrađeno je za svoje romane Evropskom nagradom za književnost: Evi Vajld dobila je ovo priznanje 2014. za delo All the Birds, Singing, a iste godine nagrađen je i talentovani bugarski pisac srednje generacije Milen Ruskov za roman Vъzvišenie, dok je češki autor Tomaš Zmeškal ovenčan ovom nagradom 2011. za delo Milostný dopis klínovým písmem. Šćepan Tvardoh, poljski autor, nagrađen je značajnom nacionalnom nagradom Paszport Polityki za uzbudljiv roman Morfina koji govori o antiheroju, ciniku i zavisniku od morfijuma. Značaj i kvalitet proznih ostvarenja rumunske spisateljice Florine Ilis odavno je prepoznat u njenoj domovini, a za roman Cruciada copiilor dobila je nagrade Rumunske Akademije i Udruženja pisaca. Podjednako značajan roman objavio je mađarski autor Arpad Kun, njegovo delo Boldog észak nagrađeno je najprestižnijom mađarskom nagradom – Aegon.

www.dereta.rs


Vesti

Info dan na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu

05/04/2016

Na Fakultetu primenjenih umetnosti, 5. aprila 2016. godine u okviru Info dana predstavljene su mogućnosti koje pruža program Kreativna Evropa.

Rukovodilac Deska Kreativna Evropa Srbija govorio je o procedurama konkursa, sa akcentom na mogućnosti univerziteta i fakulteta da svoje aktivnosti uključe u širi evropski kontekst, obezbeđujući na taj način značajana finansijska sredstva, kao i profesionalna partnerstva sa evropskim ustanovama i organizacijama. Još jednom je istaknuto da je za učešće u programu Kreativna Evropa najpre neophodna dobra projektna ideja, a ne znanje o administriranju projekata.

akultet primenjenih umetnosti nedavno je uspostavio kancelariju za međunarodnu saradnju i pisanje projekata, te je to ujedno bila i prilika za razgovor sa zaposlenima o prvim koracima ka učešću u programu – načinima povezivanja sa potencijalnim partnerima na internacionalnom nivou i prednostima koje univerziteti mogu imati u tom delu pripreme, kao i diskutovali o važnim pitanjima sa kojima se organizacije susreću prilikom konkurisanja.


Vesti

Info dani u Čačku i Gornjem Milanovcu

02/04/2016

U Umetničkoj galerija Nadežda Petrović Čačak i Kulturnom centru Gornji Milanovac održani su Info-dani kojima su prisustvovali predstavnici javnih i civilnih organizacija iz Čačka i Gornjeg Milanovca. Razgovarali smo o osnovama funkcionisanja programa Kreativna Evropa, načinima povezivanja sa partnerima iz inostranstva, mogućnostima sufinansiranja uspešnih projekata i poziciji koju naša zemlja zauzima u pogledu podrške programa Kreativna Evropa koju je ostvarila u 2014. i 2015. godini.

Srbija po dosadašnjim rezultatima uspešnosti ostvarivanja podrške programa Kreativna Evropa zauzima deseto mesto među 38 zemalja koje učestvuju u programu. Među uspešnim projektima najviše je organizacija iz Beograda i Desk ovakvim aktivnostima nastoji da podstiče angažovanje i učestvovanje ustanova i organizacija iz ostalih gradova i teritorija Srbije.

Umetnička galerija Nadežda Petrović je jedna od ovogodišnjih aplikanata u okviru projekata evropskih saradnji, čije rezulatate očekujemo uskoro.


Vesti

Info dani u Kruševcu, Kragujevcu i Kraljevu

01/04/2016

Prezentacija programa Kreativna Evropa održana je 9, 10. i 11. marta 2016. godine u saradnji sa Narodnim muzejom u Kruševcu, Studentskim kulturnim centrom u Kragujevcu i Narodnim muzejom u Kraljevu održali su prezentaciju programa Kreativna Evropa.

Sa predstavnicima lokalnih ustanova i organizacija u kulturi razgovarali smo o mogućnostima konkursanja na pozive programa Kreativna Evropa, kao i važnosti ovog programa za regione koji nemaju pristup programima prekogranične saradnje, temama kojima se program bavi, šta može biti dobra projektna ideja i koliko je bitna administracija projekta.

Posebno je ukazano na značaj produbljivanja postojeće saradnje lokalnih ustanova kulture sa inostranim partnerima, a razgovarano je i o diverzifikaciji izvora finansiranja, te različitim mogućnostima sufinansiranja uspešnih projekata u okviru programa Kreativna Evropa – od specijalizovanog konkursa Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, do finansijske podrške lokalne samouprave.

Jedan od važnih ciljeva Deska Kreativna Evropa Srbija jeste doprinos demetropolizaciji Srbije, zbog čega se deo aktivnosti Deska odvija ne samo van Beograda, već i van većih gradskih centara. Ujedno, ove aktivnosti Deska usmerene su ka jačanju kapaciteta domaćih ustanova i organizacija u oblasti međunarodne saradnje.


Archives