Desk Kreativna Evropa Grčka i Direktorat za međunarodne i evropske odnose Ministarstva kulture i sporta Grčke u saradnji sa Filmskim centrom Grčke organizovali su 18. maja u Atini info dan posvećen programu Kreativna Evropa i digitalizaciji u kulturi.
Tokom info dana pored osnovnih informacija o programu – misije i prioriteta programa, posebna pažnja je posvećena digitalizaciji i uprotrebi digitalnih alata u kulturnim programima kroz predstavljanje uspešnih projekata i prezentacije eksperata u toj oblasti.
Deo programa bio je usmeren ka uspostavljanju novih partnerstava organizacija iz Grčke, pa su predstavnici deskova Kipra, Španije i Srbije govorili o kulturnim scenama zemalja koje predstavljaju. Rukovodilac Deska Kreativna Evropa Srbija predstavio je potencijale domaće kulturne scene i publikaciju razvoj publike u Srbiji, dok su u neformalnom delu programa predstavljene i organizacije iz Srbije koje tragaju za partnerima iz Grčke.
Nakon Foruma Kreativna Evropa 2017 u Beogradu, ovaj susret predstavlja nastavak saradnje deskova Grčke i Srbije sa idejom da u narednim godinama saradnja postane intenzivnija i da se broj zajedničkih projekata ustanova i organizacija dve zemlje uveća.
Lider projekta: TILLT AB, Švedska
Kreativna industrija Košice, Slovačka
Kuća humora i satire, Bugarska
Fondacija Keunstwurk, Holandija
Simbiozis, Grčka
Centar za mirovne studije, Hrvatska
Centar za kulturnu dekontaminaciju, Srbija
Iznos dodeljenih sredstava: 480.453,00 €
Projekat uključuje umetnike iz Evrope i bliskog istoka u istraživanju pitanja migracije i društvene kohezije u savremenoj Evropi, kroz medij humora i smeha kao mehanizme intekulturne socijalizacije i izgradnje kolektivnog indentiteta. Partneri koji dolaze iz sedam evropskih gradova: Geteburga, Beograda, Leuvardena, Gabrova/ Plovdiva, Košica, Zagreba, Soluna i pet bliskoistočnih pridruženih partnera iz: Bejruta, Istanbula, Ramalaha, Sirije, Jordana/ Tandem Šaml, uz podršku partnera članova Mreže smešnih gradova (Leicester Comedy Festival/UK) zajedno će razvijati ovaj projekat.
Migranti i „kriza“ su ključne političke teme projekta, oličene u kontrastu vrednosti Zapada i onih koji dolaze iz regiona bliskog istoka i severa Afrike; migranti koji drže ogledalo okrenuto ka Evropi, zahtevajući diskusiju evropskih i susedskih zajednica o tome šta je Evropa, šta bi trebalo da bude, i kako sami definišemo sebe i svoja dela. U 2017. biće oformljena Evropska mreža za transnacionalnu saradnju, razmenu znanja i estetskih principa humora i interkulturni dijalog. Dok će tokom 2018. godine biti organizovani transnacionalni umetnički rezidencijalni programi sa lokalnim, evropskim i bliskoistočnim umetnicima koji koriste humor u svom radu, a u okviru njih biće organizovani participativni programi sa migrantima pristiglim u Evropu uz drugih krajeva sveta i evropskim stanovništvom sa ciljem zajedničkog stvaranja umetničkih dela.
Kreatori i umetnička dela koja budu nastala kružiće tokom 2019. godine transnacionalnom turom priključenoj međunarodnim umetničkim događajima, festivalima komedije i sl.- ponavljajući participativne prakse i prakse interkulturnog dijaloga u svakoj zemlji. Umetnička dela, performansi i stečena znanja biće dekonstruisani kako bi se prilagodili novim izazovima Evrope, a model će biti promovisan putem konferencija i publikacija. Redefinisanjem Evrope, novi i stari stanovnici Evrope uključeni su u proces razvoja kroz snagu zajednice koja ne vidi isključene kao pretnju, već razlike vidi kao zajedničke vrednosti evropske zajednice. Dvoje ljudi dok se smeju istoj šali, uvereni su da dele zajedničke humane vrednosti.
Lider projekta: Zavod za izdavaštvo i umetničku delatnost Goga, Slovenija
Asocijacija Krokodil, Srbija
Društvo za izdavaštvo, promet i usluge Goten grupa, Makedonija
Iznos dodeljenih sredstava: 200.000,00 €
Evropski projekat saradnje Čitanje Balkana (Jug i Istok dopiru do Zapada – digitalna platforma za promociju pisaca u post-konfliktnim društvima) nastoji da poveže različite partnere u polju promocije i diseminacije književnih dela. Cilj je da se steknu novi kapaciteti koji vode novim radnim mestima i uspostavljanju agenata za jugoistočnu, istočnu i južnu Evropu, kao i osnaži transnacionalna mobilnost kroz mrežu književnih rezidencijalnih programa.
Književni agent će biti odabran i treniran u skladu sa projektom, a njegova ili njena dugoročna misija će podrazumevati osnivanje nove književne agencije koja će se baviti pravima prevoda za književnost pisanu na manje korišćenim jezicima. Na zajedničkoj digitalnoj platformi, koja će biti još jedan rezultat projekta, agenti će promovisati jugoistočnu Evropu kao region izuzetnog književnog stvaralaštva.
Projekat će tako jačati kapacitete evropskog juga i istoka, i osnažiti najbolje književne glasove ovih regiona i olakšati njihov prevod na velike evropske jezike. Projekat je takođe usmeren i ka profesionalizaciji rada književnika i internacionalizaciji njihovih karijera kroz povećanje vidljivosti i transnacionalnu mobilnost. Poseban fokus će biti usmeren ka piscima koji kroz teme svog rada upozoravaju na opasnost od nacionalizma i netolerancije. Kroz mrežu rezidencijalnih programa i nastupa na festivalima, projekat će ponuditi platformu za pisce koji dolaze iz različitih (post)konfliktnih regiona Evrope kako bi podelili i razmenili s publikom lične poglede na posledice ova dva fenomena.
U vremenu porasta desnog populizma i neofašističkih pokreta širom Evrope, partneri na projektu veruju da književni glasovi posebno jugoistočne Evrope moraju dobiti svoj prostor u kriznim regionima Evrope, poput Kipra i Ukrajine, i biti dostupni na vodećim evropskim jezicima.
Lider projekta: Pionirski dom – Centar za kulturu mladih, Slovenija
Dečiji kulturni centar Beograd, Srbija
Kulturni centar Elckie, Poljska
Komična opera za decu, Rumunija
Iznos dodeljenih sredstava: 200.000,00 €
Cilj projekta Teatar mladih usmeren je ka trendu male i opadajuće popularnosti pozorišta među publikom, posebno među mladima, kroz korišćenje potencijala pozorišta improvizacije u izgradnji publike.
Projekat nastoji da to postigne kroz razvoj inovativnog umetničko-edukativnog programa razvoja publike u oblasti pozorišta i širu primenu metoda u pet zemalja učesnica među profesionalcima u oblasti izvođačkih umetnosti, pedagozima (školama) tokom procesa uspostavljanja internacionalne mreže pozorišta mladih, usmerenog na dečiji improvizacijski teatar i razvoj mlade publike u oblasti izvođačkih umetnosti.
Projekat je fokusiran na zemlje južne i istočne Evrope (Slovenija, Srbija, Makedonija, Poljska, Rumunija, Hrvatska i Slovačka) koje se kako pokazuje Eurobarometar nalaze „u riziku“ opadanja interesovanja publike za pozorišne programe. Pridruženi partneri na projektu su Kreativna laboratorija za savremeno pozorište Krila iz Hrvatske i Pozorište Talija iz Slovačke.
Zajednički rad pet partnera na projektu i dva pridružena partnera iz sedam Evropskih zemalja doprineće: uspostavljanju prve grupe instruktora Improvizacionog teatra (20 profesionalaca), organizovanju trninga za 75 pozorišnih profesionalaca i 150 pedagoga u pet zemalja koji će direktno biti uključeni u pozorišnu produkciju sa oko 1000 dece, u 125 izvođačkih komada, od kojih će 25 najuspešnijih biti prezentovana publici tokom 5 dana i 4 prezentacije novih modela razvoja publike targetiranoj publici na 3 konferencije međunarodnog pozorišta.
Lider projekta: Kulturno umetničko društvo Mota muzej tranzitornih umetnosti, Slovenija
Kulturna fondacija Artos Idrima, Kipar
Kuća humora i satire, Bugarska
Tačka komunikacije, Srbija
T-O Zelena Evropa, Češka
W24 program, Austrija
Iznos dodeljenih sredstava: 195.000,18 €
Projekat MAPE – Mapiranje i arhiviranje javnih prostora želi da identifikuje, mapira i arhivira javne prostore, arhitekturu i spomenike koji su deo našeg kulturnog nasleđa, ali još uvek nisu prepoznati kao takvi. Kroz usmenu istoriju, kreativne digitalne alate i aktivno učešće publike projekat razvija metodologiju redefinisanja uloge javnih prostora i nastoji da preispita spomenike kao mesta koja nose značajnu simboličku moć za stanovnike, direktne korisnike tih javnih prostora. Kulturno nasleđe će kroz projekat biti prezentovano na kreativan način, kroz izgradnju geo-lokacijske participativne internet platforme i mobilne aplikacije, koja će informisati javnost o značaju kulturnog nasleđa i omogućiti korisnicima da učestvuju u kreiranju sadržaja.
Osnova platforme je arhiva bazirana na mapama, istorijskim, umetničkim i arhitektonskim podacima i fotografijama lokacija, koje svedoče o istoriji i trenutnom stanju. Izabrane lokacije biće prikazane i kroz dokumentarne snimke, intervjue sa zajednicom, snimke virtuelne stvarnosti lokacije i dr. Kroz digitalizaciju kulturnog nasleđa i participativne metode projekat nastoji da demokratizuje proces očuvanja kulturnog nasleđa i radi na razvoju publike kroz njihovo uključivanje u projekat. MAPE promovišu i transnacionalnu mobilnost kroz mobilnost istraživača koji posećuju lokacije, mobilnost umetnika koji učestvuju u rezidencijalnim programima i razvijaju „site-specific“ intervencije i mobilnost kreativnih tehnologa upućenih u razvijanje digitalnih alata i treninga za njihovo korišćenje.Sva postignuća projekta biće predstavljena na simpozijumu i promovisana putem različitih mreža.
Kroz istraživanje, sakupljanje, mapiranje i arhiviranje zaboravljenog, oronulog i na druge načine zapostavljenih vrednosti arhitekture, spomenika i javnih prostora, nastojaće da značajno doprinesu održavanju i oživljavanju evropskog nasleđa. Kroz ponovno korišćenje, prenamenu i revitalizaciju javnih prostora i spomenika, MAPE povezuju tačke koje nedostaju i doprinose izgradnji mozaika evropskog sećanja i identiteta.
Lider projekta: Udruženje Nick Millett,Francuska
Pozorišni atelje Jean Vilar, Belgija
Elapse, Francuska
Fondacija Centar za zastupanje grašanskih interesa, Bosna i Hercegovina
Hartefakt Fondacija, Srbija
Univerzitet u Utrehtu, Holandija
Iznos dodeljenih sredstava: 197.721,13 €
Projekat Katehizis istražuje dve strategije za razvoj pozorišne publike: uspostavljanje novog oblika participativnog izvođačkog događaja, koji je kroz relevantne teme i intenzivni program više usmeren na angažovanje publike, i obraćanje novoj profesionalnoj publici kroz oblik fundamentalnog socijalnog istraživanja. Katehizis će proširiti angažman publike u istraživačku zajednicu, omogućavajući gledaocu da učestvuje kao društveni istraživač i kreativni saradnik.
Projekat će izgraditi i testirati prototip primene ovog pozorišno-istraživačkog aparata. Katehizis 1: istina na sudu će osnažiti publiku da istražuje temu istine i njene dimenzije, posebno kako se ona odnosi prema trenutnim tehnološkim promenama, demokratičnosti medija i institucija pravde.
Konceptualni okvir događaja biće “mise en situation” publike kao sudija i porote u tribunalu budućnosti gde će tehnologija igrati centralnu ulogu u utvrđivanju krivice optuženih. Ponašanje svih učesnika u događaju biće zabeleženo, analizirano i javno izloženo. Tri naredne radionice će koristiti tehnike kreativne facilitacije kako bi dublje pronikle u predmet i produkovale kolektivni kreativni izraz.
Katehizis će biti podeljen u šest faza (istraživanje, dizajn, razvoj publike/ komunikacija, izgradnja, trka, reportaža) koje će uključivati saradnju multidisciplinarnih i međusektorskih timova u nizu rezidencijalnih programa širom Evrope i testiranje prototipa događaja na dve lokacije. Svaki rezidencijalni program sadržaće i radionicu sa zainteresovanim građanima u duhu Otvorene inovacije. Partnerstvo obuhvata Evropu od severozapada do jugoistoka, gde je interkulturna razmena katalizator kreativnosti i potpora socijalnom uticaju, relevantnosti i dosegu projekta. Kao ishod, rezultati projekta imaće komparativnu vrednost i vrednost koncepta će biti dokazana transnacionalno, demonstrirajući današnju potrebu za suštinskom kompetencijom pozorišta u ekspertizama ponašanja.
Lider projekta: UC Limburg, Belgija
Arhus javne biblioteke, Danska
Arhus univerzitet (Aarhus Universitet), Danska
Asocijacija Krokodil, Srbija
Opština Madalena do Piko (Camara Municipal da Madalena do Pico), Portugalija
Kulturni park (Cultuurhuis de Warande), Belgija
Fondacija Uxío Novoneyra, Španija
Društvo Szepirok (Szepirok Tarsasaga), Mađarska
Projekat Društveno inkluzivni književni pogon čini evropsku književnost dostupnom svima, naročito grupama publike koje nemaju kontakt sa književnošću. Kroz participativni rad uključene su različite grupe građana: izbeglice, bolnički pacijenti, mladi, zatvorenici, srednjoškolci i populacija trećeg doba. Sve aktivnosti su organizovane u njihovom dnevnom okruženju i tokom njih će biti kreirane situacije gde svako može preuzeti ulogu pisca ili pripovedača. Tokom svakog događaja biće prisutan i (strani) pisac.
Priče književnih zajednica biće objavljivane na digitalnoj platformi – svako će moći da podeli narativ u različitoj formi (tekst, slika, zvuk…). Priče sa ove platforme mogu dalje poslužiti za inspiraciju u stvaranju novih priča i organizovanje novih književnih događaja. Ključna ciljna grupa su predavači: socijalni radnici, profesionalci u kulturi i nastavnici. Tokom rada na projektu rukovodiće se razvijenim participativnim modelima za književne događaje koji će olakšati uključivanje nove publike, do koje je inače teško doći.
Tim projekta je pogodan za ostvarivanje ovog cilja, jer pokriva različite struke: književnost (biblioteke, književnici), stručnjaci za participaciju (UCLL), iskustvo u interdisciplinarnom radu (UCLL, Aarhus univerzitet, kulturni centri), politike (PICO). Njihova saradnja garantuje uspešnu realizaciju na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. U Belgiji, Danskoj, Mađarskoj, Srbiji, Portugaliji i Španiji će sarađiti na osvajanju nove publike, a u ostalim zemljama Evrope delovaće putem internet platforme. Kako dolaze iz različitih sektora, rezultate projekta će deliti s različitim mrežama organizacija, inspirišući ih za primenu participativnog metoda kojim se vode u projektu.
Lider projekta: Hrvatsko narodno pozorište Rijeka, Hrvatska
Pozorište „KosztolányiDezső“, Srbija
Nacionalna ustanova Albansko pozorište, Makedonija
Slovenačko pozorište u Trstu, Italija
Nemačko državno pozorište Temišvar, Rumunija
(Re)otkrivanje Evrope je projekat u oblasti izvođačkih umetnosti i bavi se savremenom Evropom i izazovima sa kojima je suočena danas. Takođe je pokušaj da se Evropa sagleda iz ugla manjina kroz jezik pozorišta – kako različite manjine učestvuju u kreiranju identiteta savremene Evrope i da li možemo na taj način doprineti novim perspektivama razvoja Evrope.
Zato je odabrano poslednje delo Luiđija Pirandela (LuigiPirandello) „Planinski džinovi“ kao metafore multikulturalizma i motivacije za saradnju. Projekat uključuje pet partnerskih organizacija, manjinskih pozorišnih grupa iz evropskih gradova sa dugim tradicijama interkulturnog dijaloga, koje je u nekim od okruženja ovih mesta nedavno sveden na folklornu dekoraciju zvaničnim, većinskim kulturama.
Projekat se realizuje kroz nekoliko faza:
1. Ko-produkcija drame „Planinski džinovi“ Luiđija Pirandele
2. Edukacioni program „Inkubatori pozorišnog znanja“
3. Umetnička radionica „Od pirandela do bregzita“ Paola Mađelija
4. Program razvoja publike „Performativna kuhinja – kuvanje različitosti“
5. Naučno istraživanje učešća manjina u kulturi evropskih gradova
Nakon izbora umetnika u svih pet pozorišta i intenzivnih priprema, ansambli će obilaziti pet gradova sa predstavom „Planinski džinovi“. Tokom ovog procesa biće organizovane umetničke, edukativne i aktivnosti razvoja publike.
Ciljevi projekta su:
– unapređenje mobilnosti, saradnje i interkulturnog dijaloga u oblasti izvođačkih umetnosti
– podizanje svesti o značaju pluralizma savremene Evrope, doprinos uklanjanju kulturnih i jezičkih barijera, kojim se potvrđuje pozorišni prostor kao mesto univerzalne komunikacije
– podizanje kapaciteta profesionalaca u kulturi
– uspostavljanje mreže pozorišta manjina u Evropi i povećanje njihove vidljivosti
– edukacija i senzibilizacija publike u pogledu tolerancije i različitosti i povećanje njihovog učešća u kulturnom životu.
Lider projekta: Moderna galerija, Slovenija
Akademija primenjenih umetnosti Beč, Austrija
Muzej Jugoslavije, Srbija
Teesside univerzitet, Velika Britanija
Iznos dodeljenih sredstava: 200.000,00 €
Nova mapiranja Evrope je dvogodišnji projekat saradnje četiri različite umetničke i kulturne ustanove iz Srbije, Slovenije, Austrije i Velike Britanije koji će generisati znanje o kulturnom nasleđu migranata u Evropi i učiniti umetničke i kulturne ustanove pristupačnijim lokalnim zajednicama prve i druge generacije doseljenika, kao i novim zajednicama potražilaca azila i izbeglica.
Projekt se sastoji od dve izložbe sa velikim pratećim programom medijacije publike, umetničkih rezidens programa, zajedničke internet platforme i internacionalne konferencije. Projekat ima dvostruki cilj: odnos prema migrantskim pojavama iz prošlosti i njihovim povezivanjm sa trenutnim pojavama migracija. U nameri da to uspe, biće neophodno sarađivati transnacionalno.
Pitanje od kojeg projekat polazi je: Šta su zajednička iskustva koja mogu povezati ove naizgled različite migrante? I na koji način masovni priliv ljudi iz različitih krajeva sveta menjaju nesamo način na koji mi sagledavamo sebe, već i način na koji je Evropa viđena izvan.
Sa fokusiranom pažnjom na oblike progresivne imaginacije, želimo da ponudimo neke odgovore na ta pitanja. Pitanja su posebno važna u savremenom trenutku kada novi migranti, potražioci azila i izbeglice stižu iz svih krajeva sveta iz socijalnih, političkih i ekonomskih razloga, kao i klimatskih promena. Evropa je oduvek bila suočena sa izazovima uključivanja migranata u društvo. Ti procesi su obično dugi i kompleksni. Važna dimenzija inkluzije je putem kulture i kroz isticanje pozitivnih društvenih vrednosti kulturnog nasleđa migranata.
Lider projekta: Fondacija Operosa, Bugarska
Herceg Fest, Crna Gora
Opština Herceg Novi, Crna Gora
Zadužbina Ilije M. Kolarca, Srbija
Iznos dodeljenih sredstava: 198.500,00 €
Projekat Young@Opera okuplja preko 50 talentovanih mladih umetnika iz svih zemalja Evrope i šire kroz preko 30 performansa žive opere i ulične performanse u 14 gradova u Crnoj Gori, Srbiji i Bugarskoj. Četiri ambiciozna partnera zajedno sa šest pridruženih partnera kreirali su dvodelni dinamičan ciklus opere sa dvanaest uspešnih umetničkih direktora i mentora različitih nacionalnosti. Projekat traje 26 meseci i ima za cilj osvajanje mlade publike kroz prvi ciklus u okviru koga će se predstaviti barokna klasična opera na savremen i „kul“ način i kroz drugi ciklus tokom koga će predstaviti sasvim novu operu mladih autora savremenog pogleda i jasnih referenci na prvi ciklus.
Sve će kreirati i izvoditi mladi umetnici iz celog sveta i na taj način približiti operu mladoj publici. Partnerske organizacije i pridružene organizacije zajedno će raditi na odabiru učesnika projekta na osnovu svog dosadašnjeg rada sa mladima, sa namerom uključivanja novih mladih stvaralaca.
Glavne aktivnosti projekta biće medijski propraćene od vodećih televizijskih stanica i putem društvenih mreža i prenosa uživo kako bi se istaklo iskustvo učesnika projekta i razbila slika o ovoj umetničkoj formi, često shvaćenoj teškom, komplikovanom i zastarelom.
Sajam EU projekata „EU i Srbija na delu“, na kom su predstavljeni najznačajniji aktuelni projekti koje u Vojvodini finansira Evropska unija, održan je danas u Zrenjaninu zajedno sa tradicionalnom manifestacijom „Evropsko selo“.
Na Sajmu EU projekata predstavljeno je više od trideset projekata u čijoj realizaciji u ovom trenutku aktivno učestvuje Evropska unija, a čija je vrednost više stotina miliona evra. Sajam je protekao u znaku obeležavanja desetogodišnjeg članstva u Evropskoj uniji koje ove godine proslavlja Rumunija a sa kojom Srbija odlično sarađuje kroz projekte prekogranične saradnje. Zato je, ove godine, jedan od organizatora Sajma EU projekata, pored Delegacije EU u Srbiji, Kancelarije za EU integracije u Vladi Republike Srbije, Grada Zrenjanina bila i Ambasada Republike Rumunije.
Sajam EU projekata „EU i Srbija na delu“ i manifestaciju „Evropsko selo“ otvorili su zajedno Jadranka Joksimović, ministarka bez portfelja zadužena za evropske integracije, Oskar Benedikt, otpravnik poslova a.i. i vršilac dužnosti šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji, Čedomir Janjić, gradonačelnik Zrenjanina i Milan Čežek iz Fonda za evropske poslove AP Vojvodine.
Posetioci Sajma su imali prilike da vide brojne projekte prekogranične saradnje sa Rumunijom kojima uspešno rukovodi Kancelarija za EU integracije Vlade RS a koji se odnose na saradnju u oblasti turizma, prevencije od poplava, osnaživanja preduzetnika iz banatskih opština. Ministarstvo kulture i informisanja predstavilo je svoj projekat rehabilitacije manastira i tvrđave u Baču i izgradnje tzv. „difuznog muzeja“ u ovoj opštini, koji sprovodi uz podršku EU. Posetioci su još mogli da se upoznaju i sa brojnim projektima iz sfere socijalne inkluzije, posebno podrške deci predškolskog uzrasta, romskoj populaciji, izbeglim i raseljenim licima.
Desk Kreativna Evropa Srbija predstavio je dosadašnji uspeh učešća Srbije u programu Kreativna Evropa na štandu Kultura. Sajam je bio prilika za sve zainteresovane profesionalce u kulturi i obrazovanju da se upoznaju sa konkursima i propozicijama programa Kreativna Evropa.
Nadamo se da će u narednim godinama broj aplikacija iz Zrenjanina na konkursima programa Kreativna Evropa porasti i da ćemo imati prve uspešne priče iz ovog grada.