Šta je program Kreativna Evropa i kakve šanse za saradnju u regionu i u Evropi donosi ustanovama kulture iz Srbije? Kakva su iskustva ustanova iz Srbije koje su učestvovale u projektima finansiranim iz ovog programa? Kako učestvovati, gde potražiti pomoć, gde se informisati?
Ovo su neka od pitanja o kojima se razgovaralo u petak, 30. juna u Narodnoj biblioteci “Dušan Matić” u Ćupriji, članici EUTEKA mreže biblioteka, kada su predstavnici Deska Kreativna Evropa Srbija održali prezentaciju najvećeg programa za finansiranje sadržaja u kulturi koji funkcioniše u okviru Evropske unije – Kreativna Evropa.
Prezentaciji u biblioteci u Ćupriji prisustvovali su predstavnici ustanova kulture iz ove opštine, kao i iz Jagodine i Paraćina a o tome šta je Kreativna Evropa i kakva su iskustva korisnika ovog programa govorili su Dimitrije Tadić, rukovodilac Deska Kreativna Evropa Srbija, tela koje implementira program Kreativna Evropa, i Luka Kulić iz Muzeja savremene umetnosti Vojvodina, ustanove koja je uspešno učestvovala na dva programa i trenutno realizuje treći projekat finansiran iz ovog programa.
Zajednička poruka obojice govorika bila je, zapravo, podsticaj upućen domaćim ustanovama kulture da se usude da učestvuju na ovakvim konkursima, da se raspituju, da se povezuju, da prevaziđu strah i predrasude koje ovde uglavnom vladaju kad je reč o učešću na konkursima za EU fondove. Obojica govornika smatraju da su naš prostor, istorija i kultura zanimljivi kulturnim poslenicima u Evropi, da mi, s druge strane, imamo ideje i raznolikost i da možemo biti dobar partner na velikim projektima iz kulture, finansiranim iz ovog fonda.
Dimitrije Tadić je iskoristio priliku da učesnicima ukratko predstavi osnove programa Kreativna Evropa i skrene im pažnju na to šta su njegovi glavni ciljevi. „Evropa želi da se kroz kulturu pozicionira na globalnom nivou i ovaj program nije samo program za finanisiranje projekata već predstavlja mehanizam za funkcionisanje kulture na evropskom nivou“, rekao je on. Predstavnici Srbije su, do sada, učestvovalii u oko 40 projekata finansiranih iz ovog programa a do sada smo imali samo jednu ustanovu koja je bila nosilac projekta i reč je o Balkanološkom institutu. Pozicija nosioca projekta je izuzetno komplikovana i zahtevna i potrebno je vreme i umeće da se sve procedure savladaju. Ipak, poručio je Tadić, treba se učestvovati na konkursima kao partner glavnom nosiocu projekta jer svaki završeni projekat podiže kapacitet organizacije i čini je spremnijom za sledeće učešće.
Luka Kulić iz Muzeja savremene umetnosti Vojvodine je poručio kolegama da ne budu žrtve predrasuda zbog kojih se ustručavaju da se uključe u procese konkurisanja. Ovaj Muzej je na prvi projekat pošao u saradnji sa Muzejom suvremene umjetnosti iz Zagreba, a sada je deo ogromnog evropskog trećeg projekta u koji je uključeno deset partnera.
„Mi imamo svežinu ideja i mi smo, za ljude iz kulturnih krugova u Evropi, još uvek nepoznanica. Veliko interesovanje vlada za naše socijalističko nasleđe i mnoge ustanove kulture u Evropi rade na projektima koji uključuju ovaj element i u potrazi su za adekvatnim partnerima sa ovih prostora“, istakao je on.
Gosti ćurpijske biblioteke su, nakon razgovora sa kolegama, obišli Legat Dušana Matića, pesnika i pokretača nadrealizma u srpskoj književnosti, koji se čuva u ovoj biblioteci. Legat čini radna soba poznatog mislioca, poreklom iz Ćuprije, sa njegovim knjigama i crtežima, nagradama i ličnim stvarima i duže od dve decenije se čuva u ovoj biblioteci.
Desk Kreativna Evropa Srbija i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama organizovali su jednodnevno savetovanje namenjeno predstavnicima opština i gradova u AP Vojvodini pod nazivom „Mogućnosti finansiranja projekata u oblasti kulture putem EU fondova“, 21. juna 2017. godine u velikoj sali Skupštine AP Vojvodine.
Učesnici su imali priliku da se upoznaju sa programom Kreativna Evropa, kao i drugim programima iz oblasti kulture i sa primerima dobre prakse pokrajinskih ustanova kulture. Ovi programi predstavljaju šansu lokalnim samoupravama iz Vojvodine da zajedničkim snagama sa Pokrajinskim sekretarijatom unaprede kulturnu sliku AP Vojvodine i promovišu svoja kulturna dostignuća i baštinu u svetlu kakvom ona to zaslužuju, posebno imajući u vidu činjenicu da se tokom naredne, 2018. godine, obeležava Evropska godina kulturne baštine.
Cilj organizatora skupa bio je da se zainteresovani informišu o uslovima i načinima apliciranja, kao i da se razmotre značajna pitanja vezana za perspektive razvitka kulture u opštinama i gradovima AP Vojvodine.
Desk Kreativna Evropa Srbija, ima obavezu da aktivno učestvuje u definisanju ciljeva i prioriteta programa u saradnji sa drugim zemljama koje učestvuju u programu. Iz tog razloga su ove godine, u periodu od 14. juna do 17. juna, predstavnici Deska Kreativna Evropa Srbija učestvovali su na sastanku sa Evropskom komisijom.
Dvodnevnom okupljanju na Malti prisustvovalo je 85 članova tima iz 31 zemlje. Sastanci predstavnika deskova predstavljaju priliku za jačanje evropske saradnje, sumiranje postignutih rezultata i prenošenja iskustava. Tokom prvog dana organizovano je uvodno predavanje o promenama u upravljanju programom u renoviranom pozorištu univerzitetskog kampusa u La Valeti. Takođe su predstavljeni uspešni projekti u implementaciji kao što je projekat AMUSE.
AMUSE (Artistic Multi Sensorial Experience) predstavlja “Umetničko iskustvo za više čula” – umetnički projekat na čelu sa Umetničkim društvom Malte (MSA) čiji je cilj kreiranje novih interpretacija značenja čula (kao što su taktilna, kinestetička i proprioceptivna) i njihove uloge u umetnosti. Kraj projekta će obeležiti izložba radova za više čula koja će se održati 2019. godine u prostorijama MSA u Palati de La Sale u Valeti.
Na sastanku je takođe predstavljen okvir za inicijativu pod nazivom „Muzika pokreće Evropu“ u podršci evropskom muzičkom sektoru. Inicijativa je počela krajem 2015. Godine sastancima sa ključnim akterima u muzici kako bi identifikovali glavne izazove sa kojima se suočava ovaj sektor. Rezultati ovog dijaloga mogu se naći u izvještaju radne grupe za AB muziku. Dijalog je otkrio potrebu za podrškom kreiranju muzike, promovisanju muzičke raznovrsnosti i istraživanju mogućnosti koje nudi muzička online i off line distribucija. Muzika je jedna od najpopularnijih oblika umetnosti, široko konzumirana i živahan izraz evropske kulturne raznolikosti. Takođe značajno doprinosi evropskoj ekonomiji. Muzički sektor ostvaruje prihode od preko 25 milijardi evra godišnje i zapošljava više ljudi nego filmska industrija.
Nakon predstavljanja projekata i inicijative u toku prvog radnog dana, održane su 4 paralelne tematske radionice za podsticanje razmene na teme:
Komunikacija i upotreba društvenih medija;
Menadžment Deska KE : Desk i njegova unutrašnja struktura i organizacija (interno);
Menadžment Deska KE : Desk i Program Kreativna Evropa (spoljno);
Novi poslovni modeli;
Predstavnici Deska su prisustvovali prvoj radionici na kojoj je bilo raspravljano o tome kako društvene mreže utiču na diseminaciju rezultata i dobijanje nove publike.
Tokom drugog dana, predstavnica EU agencije za obrazovanje, medije i kulturu (EACEA) prikazala je dosadašnje rezultate i statistiku vezanu za potprogram Kultura Kreativne Evrope.
S obzirom na to da je Malta predstavnica kulture 2018. godine predstavljeni su primeri realizovanih programa: revitalizacija starog pozorišta, organizovanje filmskog festivala, obnova institucija kulture, stalne aktivnosti na trgovima i drugom javnom prostoru.
Veoma važna informacija je da će ove i naredne godine kulturno nasleđe biti među prioritetima programa EU (Horizont, Erazmus +, Kosme, itd), a pogotovu programa Kreativna Evropa, te je s tom namerom sastanak održan u budućoj evropskoj prestonici kulture.
*Rok za prijavu je produžen do petka, 21. jula.
Kultura Desk Kreativna Evropa Srbija u saradnji sa Centrom za kulturu „Vuk Karadžić“ Loznica organizuje seminar „Program Kreativna Evropa – priprema projekata“ od 7. do 10. avgusta 2017. godine. Seminar će se ove godine održati u znamenitom mestu Tršić.
Poziv je upućen svim ustanovama i organizacijama iz Srbije koje planiraju da konkurišu na program Kreativna Evropa, nezavisno od toga da li su učestvovali u projektima međunarodne saradnje ili tek planiraju svoje međunarodne aktivnosti.
Potrebno je imati u vidu da na ovom seminaru pripremamo projekte ustanova i organizacija koje će konkurisati za podršku programa Kreativna Evropa, kako ove godine tako i narednih godina, te se ne očekuje da će učesnici seminara konkurisati u ovoj godini.
Teme kojima će se seminar baviti su savremene prakse i koncepti u međunarodnoj kulturnoj saradnji, kulturnoj baštini i savremenoj umetnosti; menadžment međunarodnih projekata; evropska kulturna politika i prioriteti programa Kreativna Evropa.
Pored predstavnika Deska Kreativna Evropa Srbija, predavači na seminaru su Nikola Krstović (naučni saradnik Centra za muzeologiju i heritologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu) i predstavnik projekata Tejk Over i MAPE, podržanih programom Kreativna Evropa.
Cilj seminara
Cilj seminara je podizanje kvaliteta i priprema projekata za konkurisanje na program Kreativna Evropa, podizanje progamsko-organizacionih kapaciteta ustanova i organizacija iz Srbije, kao i doprinos demetropolizaciji u polju kulture. Pored toga, seminar se organizuje radi pospešivanja komunikacije, saradnje i razmene iskustava predstavnika ustanova i organizacija u kulturi iz gradova i opština Srbije.
Kriterijumi
Osnovni kriterijumi selekcije učesnika seminara su kvalitet predloga projekta i potencijalnih partnerstava. Kvalitet predloga projekata meri se u odnosu na: usklađenost sa temama i prioritetima programa Kreativna Evropa, inovativnost i stručnu utemeljenost koncepta.
Uslovi javnog poziva
1. Broj mesta je ograničen na trideset učesnika;
2. Za učešće u seminaru mogu se prijaviti do dve osobe iz jedne ustanove/ organizacije;
3. Kultura Desk Kreativna Evropa Srbija i Centar za kulturu „Vuk Karadžić“ Loznica pokrivaju troškove smeštaja i ishrane, a učesnici seminara obezbeđuju svoje putne troškove.
Podnošenje prijave
Formular za prijavu možete preuzeti ovde.
Prijava na seminar treba da sadrži sledeće informacije (najviše do tri stranice):
– Kratak opis ustanove/ organizacije (misija, ciljevi, glavne aktivnosti);
– Naznaku o radnom mestu osobe (opis radnog mesta ili zaduženja) ili osoba koje se prijavljuju na učešće na seminaru.
– Kratak opis projekta s kojim ustanova ili organizacija želi da konkuriše na program Kreativna Evropa ili smatra da predlog projekta ima potencijal za konkurisanje;
– Listu potencijalnih partnera na projektu;
Popunjenu je potrebno dostaviti na internet adresu Kultura Deska Srbija – kreativnaevropa@kultura.gov.rs.
Rok za podnošenje prijava
Prijave se mogu podneti do 16. jula 2017. godine. Prijave koje stignu nakon utvrđenog roka neće se uzimati u razmatranje.
Konkurs za književne prevode otvoren je u okviru programa Kreativna Evropa 12. juna 2017. godine. Na poziv se mogu javiti izdavačke kuće osnovane u zemljama koje učestvuju u programu Kreativna Evropa s predlogom za prevođenje posebnog paketa knjiga na evropske jezike. Rok za konkurisanje je 25. jul 2017. godine.
Detaljan poziv možete pogledati na sajtu Evropske komisije.
Svi zainteresovani izdavači iz Srbije mogu se javiti Desku Kreativna Evropa Srbija sa svim eventualnim pitanjima putem kontakata koji su naznačeni na sajtu Deska.
Više o projektima književnih prevoda iz Srbije koji su podržani sredstvima programa Kreativna Evropa u prethodnim godinama možete pogledati na našem sajtu.
U okviru projekta „EUTEKA – EU u vašoj bibilioteci u Narodnoj biblioteci „Sveti Sava“ u Aranđelovcu održana je tribina pod nazivom „Podrška EU projektima iz oblasti kulture“ na kojoj je predstavljen program Evropske komisije za podršku sektorima za kulturu i medije Kreativna Evropa. O ovom programu govorila je Nina Mihaljinac, menadžerka projekata Kultura Deska Srbija.
Predstavnicima ustanova kulture, organizacija koje se bave kulturom iz Aranđelovca predstavljene su mogućnosti za finansiranje projekata kroz program Kreativna Evropa koji u Srbiji implementira Desk Kreativna Evropa.
Projekti koji žele da dobiju podršku programa Kreativna Evropa moraju da pokrivaju bar jedan od tri prioriteta ovog programa: razvoj publike, transnacionalnu mobilnost ili da podržavaju razvoj kreativnih industrija. Pojedinci, ustanove i organizacije koje se bave kulturom iz Srbije, a koje žele da apliciraju za sredstva kod programa Kreativna Evropa za realizaciju svojih projekata, moraju da pronađu i partnere iz minimum još dve zemlje od kojih jedna mora da bude članica Evropske unije. Vrednost projekata je do 200 000 evra.
Kreativna Evropa svake godine ima konkurse na kojima i pojedinci i organizacije mogu da učestvuju kandidujući svoje programe u oblastima kao što su: evropske platforme, evropske mreže, evropski projekti saradnje i prevodi književnh dela. Nina Mihaljinac je istakla da Desk Kreativna Evropa Srbija svima koji žele da apliciraju za sredstva iz ovog programa pruža podršku kod razrade projekta, kao i kod popunjavanja aplikacije za dobijanje sredstava. Ona je objasnila da Desk Kreativna Evropa Srbija redovno organizuje radionice za sve zainteresovane i najavila sledeću takvu radionicu koja je zakazana za prvu polovinu avgusta u Tršiću.
Na konkursima u sektoru evropske saradnje iz Srbije je do sada učestvovalo četrdesetak organizacija iz više gradova. Među njima su podjednakoi ustanove kulture i organizacije civilnog društva koje se bave temama iz oblasti kulture. Srbija je, inače, prošle godine zauzela prvo mesto na konkursu Kreativne Evrope za književne prevode.
Govoreći o nekim od primera dobre prakse iz Srbije Mihaljinac je istakla primer Muzikološkog instituta SANU koji je ostvario uspešnu saradnju sa Univerzitetom Oksford i realizovao projekat u okviru kojeg su razvijeni potpuno novi instrumenti bazirani na principima kvantne fizike. Još jedan od uspešnih primera iz Srbije je i učešće Zadužbine Ilije M. Kolarca u projektu Take over u okviru kojeg je u ovoj ustanovi kulture uvedeno novo savetodavno telo pod nazivom Odbor mladih koje je pomoglo da se program ove ustanove inovira i približi novim generacijama publike.
Učesnici tribine su sa velkom pažnjom slušali izlaganje predstavnice Deska Kreativna Evropa i u razgovoru koji je usledio nakon prezentacije izneli neke od svojih ideja za projekte koji bi možda mogli da dobiju podršku od programa Kreativna Evropa. Tako su se na tribini u Aranđelovcu čule i ideje za projekte koji bi mogli da pokriju teme kao što su vinski obredi i pesme iz Srbije, ili inovacije u istraživanju prošlosti aranđelovačkog kraja. Na tribini im je upućen poziv da svoje ideje uobliče i da učestvuju na sledećoj radionici Deska Kreativna Evropa u avgustu u Tršiću gde bi te svoje ideje mogli da pretoče u prave projekte.
Narodna biblioteka „Sveti Sava“ u Aranđelovcu jedna je od 48 članica EUTEKA mreže biblioteka širom Srbije koje sarađuju sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji kako bi građanima Srbije približili Evropsku uniju i proces pristupanja Srbije EU.