U EU info centru u Beogradu, 7. decembra u 12.00 časova biće oganizovan speed date sa predstavnicima fondova Evropske unije koji pružaju podršku saradnji mladih u regionu.
Brzo upoznavanje predstavnika organizacija civilnog društva sa EU fondovima za projekte koji u fokusu imaju mlade i koji podstiču saradnju mladih u region deo je kampanje „Evropa za tebe“, a zajednički ga organizuju EU info centar, Delegacija Evropske unije u Srbiji, Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom i Fondacija Ana i Vlade Divac.
Kroz koncept speed dating-a, odnosno brzog upoznavanja, predstavnici organizacija će imati priliku da postave pitanja i čuju o mogućnostima za finansiranje njihovih projekata i aktivnosti. Osim direktnog upoznavanja, cilj ovog koncepta jeste motivisanje mladih ljudi da ostanu aktivni i steknu šansu za dobijanje podrške i dalje sprovođenje svojih ideja.
Na sastanku će biti prisutni predstavnici sledećih programa EU:
1. Program Evropa za građane i građanke
2. Mreža omladinskih fondova Zapadnog Balkana i Turske
3. Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR)
4. Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO)
5. Propulsion Fund (Foundation for New Communications Dokukino)
6. Erasmus+
7. Erazmus za mlade preduzetnike
8. Kreativna Evropa
Osim njih, biće prisutni i predstavnici Krovne organizacije mladih Srbije, kao i EU info centra.
Događaj će biti održan u EU info centru (Kralja Milana 7, Beograd), u četvrtak 7. decembra 2017. od 12.00 do 14.00.
Prijave za događaj su obavezne i vrše se popunjavanjem kratkog online formulara koji možete pronaći OVDE i to najkasnije do 6. decembra u 12.00h. Moguća je prijava jedne osobe po organizaciji. Predviđena je refundacija putnih troškova u visini povratne autobuske karte za 15 prijavljenih predstavnika/ca organizacija izvan Beograda. Zbog ograničenog mesta, postoji mogućnost da ne budu prihvaćene sve prijave, a u prednosti će biti organizacije koje se brže prijave. Nakon isteka roka za popunjavanje online upitnika, učesnicima čija je prijava prihvaćena će biti obavešteni putem e-maila.
Program događaja pogledajte ovde.
U okviru KreNI konferencije kreativnih industrija u petak, 1. decembra od 12h u EU info kutku u Nišu (Vožda Karađorđa 5) predstavnici Kultura Deska Srbija predstavniće podršku programa Kreativna Evropa razvoju kreativnih industrija.
Tom prilikom biće predstavljen konkurs za evropske projekte saradnje čiji je jedan od prioriteta razvoj kreativnih industrije i podizanje kapaciteta ustanova i organizacija u kutluri, kao i uspešni projekti iz Srbije u oblasti kreativnih industrija. Poseban deo prezentacije odnosiće se na upravo otvoreni poziv programa Kreativna Evropa – Kulturni i kreativni prostori i gradovi, koji je usmeren ka podršci kreativnim habovima.
Takođe, ovom prilikom biće predstavljeni prioriteti Vlade Republike Srbije za razvoj kreativnih industrija.
O programu Kreativna Evropa govoriće Dimitrije Tadić, rukovodilac Deska Kreativna Evropa Srbija i Milan Đorđević, menadžer projekata Kultura deska Srbija. Podršku Vlade Republike Srbije razvoju kreativnih industrija predstaviće Ana Ilić, savetnica premijerke Vlade RS za filmsku industriju, kreativne industrije, turizam i digitalnu zabavu i Bojana Simenunović, saradnica u Kabinetu premijerke Vlade RS.
Program:
14.00 -16.00 Prezentacije
16.00 -16:30 Pitanja i odgovori
Prisustvo prezentaciji je besplatno, ali je iz organizacionih razloga svoje prisustvo potrebno najaviti mejlom na officenis@euinfo.rs ili telefonom na broj 018/254-461 do 29. novembra do 19 časova.
Prezentacija se održava u sklopu KreNI konferencije kreativnih industrija koju organizuje UG Mladi ambasadori uz podršku Delegacije Evrope unije u Republici Srbiji i Grada Niša. Takođe, deo je kampanje za mlade „Evropa za tebe“ koju spovodi Delegacijа EU i EU info kutak.
U okviru programa Kreativna Evropa otvoren je poziv za projekte Kulturni i kreativni prostori i gradovi. Usmeren je ka podršci inovacija u kulturnom i kreativnom sektoru sa 1.5 miliona evra opredeljenih za razvoj projekta koji odgovara na specifične ciljeve ovog poziva. U okviru ovog raspisa biće podržan samo jedan projekat.
Kao što je navedeno u Planu rada za 2018 godinu, poziv je upućen kreativnim habovima koji su se u poslednje vreme veoma brzo razvijali u brojnim gradovima širom Evrope (kreativni hab je infrastruktura ili mesto koje koristi deo svog prostora za iznajmljivanje ili umrežavanje, organizacioni i poslovni razvoj kulturnog i kreativnog sektora). Pored kreativnih habova, poziv je upućen kulturnim i kreativnim prostorima, kao i drugim zainteresovanim akterima, naročito na lokalnom novou uključujući opštinske, gradske i regionalne vlasti.
Ovogodišnji poziv nastoji da ostvari cilj jačanja postojećih mreža i pojedinačnih kulturnih i kreativnih aktera, olakšavajući njihovu interakciju, dvosmerno, učenja kroz praksu s konkretnim rezultatima, razvoj studija i primera dobre prakse.
Predlozi projekata bi trebalo da ukažu kako će ispuniti navedene ciljeve:
– ostvarivanje bliske saradnje kulturnog i kreativnog sektora i lokalnih donosioca odluka;
– uticaj na bolju valorizaciju prostora za društvenu i urbanu regeneraciju kroz kulturu;
– razmena dobrih praksi društvene inkluzije i odnosa kulturnog i kreativnog sektora i njihovog susedstva;
– istraživanje i razmena dobrih praksi kulturnih i kreativnih prostora sa aspekta zajedničke ekonomije i inovativnih modela pružanja javnih usluga.
Predlog projekta bi trebalo da sadrži informacije o načinu na koji će rezultati dosadašnjih projektata biti dopunjeni i razvijani, strategiji sprovođenja aktivnosti i rešavanja problema, kao i o finansijskim instrumentima koji će biti korišćeni.
Kroz prethodne konkurse finansirani su projekti European Network of Creative Hubs i Culture for Cities and Regions), Trans-Europe Halles network i Creative Lenses, European Network of Cultural Centres (ENCC) kao i projekti evropskih prestonica kulture.
Planirano trajanje projekta je 28 meseci, a početak projekta bi trebalo da bude ne kasnije od 31. oktobra 2018. godine.
Više informacija o pozivu možete pogledati ovde.
Objavljeni su rezultati konkursa za književne prevode. Izdavačke kuće iz Srbije svojom proaktivnošću i dobrim idejama ostvarile su veliki uspeh i Srbiju ponovo postavile na prvo mesto po broju odobrenih projekta na konkursu za književno prevođenje.
Odluka komisije na ovogodišnjem konkursu bila je usmerena ka podršci manjeg broja projekata većim iznosima sredstava, tako da je ukupno podržano 33 projekata književnog prevođenja.
Od prijavljena 22 projekta, 5 projekata domaćih izdavaških kuća je ostvarilo podršku programa Kreativna Evropa. Među najuspešnijima su i Bugarska sa 20 podnetih i 4 podržana projekta, kao i Hrvatska i BJR Makedonija sa po 3 uspešna projekta.
Čestitamo Samostalnoj agenciji za izdavaštvo Odiseja za projekat Old Continent, New People: Finding Your Own Place, Angenciji za izdavaštvo Štrik za projekat Women’s Decameron: for a new Renaissance in European literature, Kontrast izdavaštvu za projekat Europe: Different Journeys, One Destination, Izdavačkoj kući Arete za projekat European Literature Today: Universal Stories of Personal Revolutions i Preduzeću za grafičku i izdavačku delatnost Heliks za projekat Beyond horizons: cross-cultural mosaic of contemporary European fiction.
Ukupan iznos dodeljenih sredstava izdavačkim kućama iz Srbije na ovogodišnjem konkursu za književne prevode iznosi 271.008,59 €. Više informacija o rezultatima konkursa pogledajte na sajtu Evropske komisije.
Danas je u EU Info Centru u Skoplju održana konferencija na temu: “Kreativna Evropa – ohrabrenje za kulturnu saradnju”. Na otvaranju skupa Robert Alagjozovski, ministar kulture Republike Makedonije, govorio je o putu zapadnog Balkana ka Evropskoj Uniji i uloge koju kultura ima na tom putu. Takođe,u prvom delu konferencije govorio je šef Delegacije Evropske Unije u Skoplju, Ambasador Samuel Žbogar o važnosti kulture za Evropsku uniju, kao i šef Sektora za kulturu Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizuelnu kulturu i kulturu Evropske komisije, Karel Bartak koji je govorio o instrumentima podrške transnacionalne saradnje kroz program Kreativna Evropa.
Konferenciju je organizovalo Ministarstvo kulture Republike Makedonije u saradnji sa Izvršnom agencijom za obrazovanje, audiovizuelni sektor i kulturu Evropske komisije i Agencijom za film Republike Makedonije. Konferencija je uključivala praktični deo koji se odnosi na dosadašnje rezultate implementacije programa na evropskom nivou, kao i predstavljanje trenutnih poziva programa Kreativna Evropa.
U drugom delu konferencije u okviru kojeg su predstavljena iskustva iz regiona, Vesela Kondakova, rukovoditeljka Deska Kreativna Evropa Bugarska predstavila je bugarsko predsedavanje Evropskom unijom i planove za jačanje regionalne saradnje.
Dimitrije Tadić, rukovodilac Deska Kreativna Evropa Srbija govorio je o evropskoj saradnji i kulturnoj diplomatiji kroz predstavljanje publikacije Kulturna diplomatija: umetnost, festivali i geopolitika, zajedničkog izdanja Deska Kreativna Evropa Srbija i Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.
Desk Kreativna Evropa BiH u saradnji s Ministarstvom civilnih poslova BiH organizovao je seminar na temu “EU fondovi za kulturu, unapređenje regionalne saradnje u sektoru kulture i podrška od strane lokalnih izvora”.
Predstavnici deskova Albanije, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Slovenije i Srbije govorili su iskustvu učešća u programu Kreativna Evropa, kao i mehanizmima podrške učešća koji postoje na nacionalnom nivou.
Situacija i instrumenti kofinansiranja se razlikuju se u zemljama regiona – u Albaniji u sufinansiranju učestvuju vlada, opštine i regionalne institucije, u Grčkoj je u periodu od 2007. godine do 2017. godine vlada sufinansirala 690 projekata koji su dobili sredstva Evropske unije.
U Crnoj Gori još uvijek ne postoji nacionalni mehanizam sufinansiranja projekata koji su dobili EU podršku, dok je situacija vidno drugačija u Sloveniji, gde je ministarstvo kulture osnovalo fond za podršku slovenačkih kulturnih institucija, a samo u 2016. godini odobren je iznos od 85.000 EUR za sufinansiranje. Naročito je zanimljivo finansiranje ovih projekata od strane slovenačkih opština I to u iznosu do 30% traženih sredstava.
U Hrvatskoj postoji fond za sufinansiranje i organizacije koje dobiju podršku EU oslobođene su plaćanja PDV-a. Dimitrije Tadić iz Deska Kreativna Evropa Srbija prezentovao je mogućnosti koje se nude u Srbiji gdje svi uspešni aplikanti u okviru programa Kreativna Evropa mogu ostvariti sufinansiranje za svoje projekte kroz specijalizirane konkurse Ministarstva, što im bitno olakšava i učešće na samim pozivima.
Iskustva iz regiona pokazuju da je neophodno formirati mehanizme za sufinansiranje projekata u okviru EU programa Kreativna Evropa, na različitim administrativnih nivoima u BiH, istakao je Edin Veladžić iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Potrebno je i utvrditi jasnu i jednostavnu proceduru koja bi omogućila oslobađanje od PDV-a onih aktivnosti u projektima u oblasti kulture koji se finansiraju iz EU fondova. Upoznavanjem prisutnih predstavnika entitetskih i kantonalnih ministarstava kulture s višestrukim vrednostima i koristima učešća u programu Kreativna Evropa, učinjen je i prvi korak ka tome da nagrađeni projekti budu prepoznati i podržani prilikom raspodele sredstava za kulturu, te je istaknuto kako bi uspostavljanje posebnih budžetskih linija za ove projekte uveliko olakšalo njihovu realizaciju.
Zajednički zaključak je i kako je potrebno osmisliti strategiju za bolju promociju uspešnih aplikanata i projekata u javnosti, u cilju povezivanja s poslovnim sektorom, kao i dalje podrške organizacija u sufinansiranju ovih projekata. Rukovoditeljka Deska Kreativna Evropa BiH Aida Kalender istakla kako očekuje da će rezultat skupa biti i znatno veći broj partnerstava na pripremi projekata za pozive u okviru fondova EU, te veći broj zajedničkih uspešnih projekata.
27-28. novembar, Jugoslovenska Kinoteka, Uzun Mirkova 1
Dvodnevni seminar „Digitalni alati u kulturi: fondovi, projekti, publika“ posvećen je temi digitalizacije i primeni digitalnih alata u kulturi. Program prvog dana događaja osmišljen je tako da predstavi različite mogućnosti za ostvarivanje finansijske podrške projekata savremenog stvaralaštva u oblasti digitalnih umetnosti, digitalizacije kulturne baštine i njene interpretacije i promocije, primene digitalnih alata i inovacija u radu s publikom, razvoja digitalne infrastrukture i onlajn distribucije sadržaja, intersektorke saradnje i jačanja kapaciteta profesionalaca u kulturi u procesu digitalizacije.
Drugog dana biće predstavljeni primeri kulturnih inicijativa i projekata koji uspešno primenjuju digitalne alate. Ukazujući na promene u interakciji kulturnih programa i publike, ovaj deo programa daje sveobuhvatan pogled na pitanja: kako digitalizacija utiče na kreiranje, dostupnost i korišćenje kulturnih sadržaja; kakav efekat ima na kreatore kulturnih programa, kakve prilike daje za dalji razvoj sektora kulture: nova radna mesta i nove forme prezentacija.
Doprinos inovaciji i kreativnosti u oblasti kulture kroz savremeno stvaralaštvo, osmišljavanje novih poslovnih modela, korišćenje digitalnih tehnologija i promovisanje inovacije kroz međusektorsku saradnju neki su od najvažnijih prioriteta programa Kreativna Evropa.
Seminar je zajednička aktivnost Deska Kreativna Evropa Srbija i Sektora za razvoj digitalne istraživačke infrastrukture u oblasti kulture i umetnosti, Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.
Program Kreativna Evropa je glavni program Evropske unije za podršku sektoru kulture i audiovizuelnoj delatnosti. Pomaže da kulturne i kreativne organizacije deluju na međunarodnom nivou i promoviše prekograničnu cirkulaciju kulturnih dela i mobilnost profesionalaca u kulturi. Pruža finansijsku podršku projektima s evropskom dimenzijom koji za cilj imaju širenje kulturnih sadržaja u okviru evropskog kulturnog prostora.
Sektor za razvoj digitalne istraživačke infrastrukture u oblasti kulture i umetnosti, Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, pruža podršku ustanovama i organizacijama u kulturi u procesu digitalizacije i korišćenja digitalnih alata u kulturnim projektima. Sprovodi koordinaciono-organizacione, razvojne i tehnološko-operativne aktivnosti koje za cilj imaju izradu nacionalne strategije i planova digitalizacije, definisanje tehnoloških, pravnih i organizacionih okvira za uspešnu izgradnju digitalne istraživačke infrastrukture, kao i najširu koordinaciju svih učesnika u ovom procesu.
Događaj je otvoren za sve zainteresovane, a program događaja možete preuzeti ovde.