Drage naše kolege,
Izdavačke kuće Iz Srbije su već petu godinu za redom među najuspešnijima na konkursu za književne prevode, a mi bismo voleli da pomognemo da se tako nastavi i narednih godina!
Zato vam skrećemo pažnju na određene smernice i novitete u konkursu.
1. Prevodite sa srpskog na velike evropske jezike
Program Kreativna Evropa prioritet u podršci daje prevodima s „malih“ na „velike“ evropske jezike. Uz dobro osmišljenu strategiju distribucije i promocije na međunarodnom tržištu (sajmovi, knjižare, posebni događaji i onlajn prodaja..) projekti prevoda domaćih autora na neki od većih EU jezika imaju veće šanse za uspeh.
2. Uključite dela pisana na jezicima s kojih se retko prevodi
Ukoliko prevodite na srpski, postoje jezici s kojih su književna dela retko prevođena. Konkursom se podstiče kvalitet i raznolikost ponude na tržištu knjiga, pa imajte u vidu i prevode s norveškog, letonskog, irskog, litvanskog, danskog, finskog, švedskog, malteškog, islandskog, kao i prevode s malih jezika koji su priznati ustavom u zemljama koje učestvuju u programu: baskijskog (Španija), arapskog (Malta), romskog (Slovenija), turskog (Kipar), katalonskog (Španija), aragonskog (Španija), oksitanskog (Španija), galicijskog (Španija), sami (Finska), frizijskog (Holandija), velškog i škotskog galskog (Ujedinjeno kraljevstvo), starogrčkog i latinskog…
U slučaju da nema prevodioca za ove jezike, dozvoljeno je korišćenje bridge prevoda, tj. prevođenje postojećih (autorizovanih) prevoda. Napominjemo da je važno proveriti status odabranih jezika jer se priznaju prevodi isključivo sa i na zvanično priznate jezike u zemljama Kreativne Evrope, gde ili izvorni ili jezik prevoda mora biti zvanično priznati EU/EFTA jezik.
3. Birajte manje zastupljene žanrove
Projekti kojima se predlažu prevodi književnih dela slabo zastupljenih žanrova, poput književnosti za mladu publiku (deca, adolescenti i young adult) stripova/ grafičkih novela, kratkih priča i poezije, naročito su dobrodošli. Pored navedenih žanrova, moguće je prevoditi i libreta opera, drame i druga književna dela koja imaju elemente fikcije.
4. Odaberite inovativnu temu
Tema koja će uokviriti odabir izdanja koja prevodite je važan aspekt procenjivanja relevantnosti predloga projekta. Relevantnost teme procenjuje se sledećim kriterijumima: postojanje takozvane evropske dimenzije to jest bitnosti i specifičnosti za različite države, kulture i ljude koji žive na evropskom tlu (zajedničke teme i pitanja za Evropljane i Evropu, koje pomažu približavanju i boljem razumevanju ljudi i različitih zajedničkih fenomena); aktuelnost (tema je bitna sa stanovišta aktuelnih problema, debata, situacija) ili inovativnost (tema je nova, neistražena, neobrađena i može biti povezana na Evropskom tlu, u polju evropske književnosti, umetnosti, kritičke misli).
5. Osmislite ubedljivu strategiju promocije
Projekat može biti prilika da na nove načine izgradite čvršći odnos s vašom stalnom čitalačkom publikom – putem uvođenja novih načina komunikacije, ukazivanja zahvalnosti na poverenju ili uključivanja publike u proces pripreme i promocije izdanja (npr. poziv za zajednički odabir dizajna naslovne strane izdanja). Takođe, projekat može biti prilika da se obratite novoj grupi publike koju želite da osvojite – lokalna zajednica, ljudi s posebnim interesovanjima (sportisti, ljubitelji pecanja, sladokusci…). U pronalaženju inspiracije vam može poslužiti publikacija Razvoj publike u Srbiji.
Ubedljiva strategija promocije podrazumeva osmišljavanje seta aktivnosti koje će povećati vidljivost projekta, korišćenjem inovativnih praksi i alata, a naročito uz korišćenje digitalnih tehnologija. Plan promocije mora biti realističan – potrebno je navesti i planirati potrebne ljudske, vremenske i druge resurse.
I tu možete biti kreativni. Na primer, ako se vaš paket knjiga bavi operskom muzikom u Evropi, knjige možete prodavati zajedno s kartama za operu ili u paketu sa crvenim karminom i lakom za nokte!
7. Obezbedite automatske poene s naslovima nagrađenim nagradom EU
Objavljena je lista kandidata, a uskoro će biti poznata i imena dobitnika Evropske nagrade za književnost. Iako su mnoga nagrađena dela već prevedena na srpski jezik, imajte u vidu postoje naslovi koji još uvek nisu prevedeni!
• Baştankara (Chickadee), Sine Ergün, Turska
• Sekoj so svoeto ezero (Each with their own lake), Nenad Joldeski, Severna Makedonija
• Dak li l-Lejl Iħallik Tgħid (What the Night Lets You Say), Pierre J. Mejlak, Malta
• Man wortet sich die Orte selbst (Wording the Places Oneself), Iren Nigg, Lihtenštajn
• Šiąnakt aš miegosiu prie sienos (Tonight I Shall Sleep by the Wall), Giedra Radvilaviciute, Litvanija
• Žuvys ir drakonai (Fishes and Dragons), Undinė Radzevičiūtė, Litvanija
• Amok. Eng Lëtzebuerger Liebeschronik (Amok. A Luxembourg love story), Tullio Forgiarini, Luksemburg
• Mierinājums Ādama kokam (A Solace for Adam’s Tree (a collection of stories)), Inga Zolude, Letonija
• Die dunkle Muse (The Dark Muse), Armin Öhri, Lihtenštajn
Pored toga, naslovi domaćih autora koji su nagrađeni EU nagradom su do sada prevođeni na:
• Sasvim skromni darovi, Uglješa Šajtinac – bugarski, makedonski, mađarski, italijanski, moldavski, poljski, slovenački i ukrajinski.
• Vašarski mađioničar, Jelena Lengold – albanski, češki, makedonski, mađarski, italijanski, poljski, slovenački,, španski, nemački i engleski.
• Jaz, Darko Tuševljaković – albanski, bugarski, italijanski i poljski.
Stojimo vam na raspolaganju za sva pitanja i držimo palčeve i ove godine!
Srdačno,
Tim Deska Kreativna Evropa Srbija
Најновија вест
Najnovija vest
Latest news