Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, 2010.
Urednik Jadran Antolović
Grafika, Osjek, 2004.
Agenda Europeen de la culture, plan de travail 2011-2014 en faveur de la culture, 2012
European agenda for culture, work plan for culture 2011-2014, Brussels 2012
European agenda for culture, work plan for culture 2011-2014, Brussels 2012
European agenda for culture, work plan for culture 2011-2014, Brussels 2012
European agenda for culture, work plan for culture 2011-2014
Working group of EU member states experts, Brussels, 2012
The Council of Europe with the support of the Ministry of Culture of Bulgaria
Euro-Bulgarian Cultural Centre, Sofia, Bulgaria 2001
Yudhishthir Raj Isar
Europen Union, 2014
Prof Anne Edwards, Dr. Paul Downes
European Comission 2013
Predrag Cvjetičanin, recenzenti Milena Dragićević Šešić i Danijela Gavrilović
Odbor za građansku inicijativu Niš, 2012
Tim za izradu strategije, recenzenti Vesna Đukić i Nenad Popović
Grad Niš, 2012
Koordinator projekta Branimir Stojković
Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd, 2004
Dimitrije Tadić
Udruženje građana Anonymous said:, Beograd, 2012
Dimitrije Tadić
Udruženje građana Anonymous said:, Beograd, 2012
Đurđijana Jovanović
Udruženje građana Anonymous said:, Beograd, 2011
Snežana Đorđević
Građanske inicijative, Beograd, 2011
Urednici Nataša Vučković i Svetlana Vukomanović
Fond Centar za demokratiju, Beograd, 2006
Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Beograd, 2009
Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Beograd, 2009
Urednički koncept Borislav Šurdić, Ivana Zečević, Asja Drača Muntean
Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Beograd, 2005
Danijela Božović, Marko Vujačić, Nikola M.Živković
Unija evropskih federalista Srbija, Centar za evropske studije, Fondacija Konrad Adenauer, Beograd, 2010
Glavni i odgovorni urednik Endru Glas
Britanski savet u Beogradu, Beograd, 2008
Radojka Pavlović, Tanja Subotić, Dejana Stevkovski, Bojana Jevtović, Jovana Čanji Aranđelović, Robert Kozma, Jelena Milovanović i Maja Stojanović
Građanske inicijative, Beograd, 2012
Priredili Dubravka Velat i Građanske inicijative
Građanske inicijative, Beograd, 2011
Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2002
Natalija Macura
Zadužbina Andrejević, Beograd, 2006
Predmet ove monografije je kadrovska politika, te njena instrumentalizacija u obrazovnoj, kulturnoj i medijskoj politici. U okviru rada prikazana je kadrovska politika u ustanovama obrazovanja, medija, muzičkoj manifestaciji i kulturnoj industriji, u oblasti muzike, čime se pružio uvid u aktuelno stanje na današnjoj srpskoj kulturnopolitičkoj sceni. Pored kadrovske politike koja je jedan od instrumenata obrazovne, kulturne i medijske politike, za njeno sagledavanje korišćeni su i ostali instrumenti kulturne politike (strateško planiranje, finansije, zakonodavstvo, marketing, međunarodna saradnja). Posle prvog retrospektivnog dela koji se bavi prethodnim istraživanjima o položaju muzičkih kadrova kroz istoriju društva, druga celina, (od drugog do petog poglavlja), analizira uzročno-posledične odnose kulturne politike i menadžmenta u kulturi kojima su država i javne ustanove kulture prethodne Jugoslavije, tj. Srbije, od početka XX-og veka do danas uticale na razvoj muzičkog stvaralaštva. Ovaj centralni deo bavi se i analizom četiri različite oblasti koje su vezane za oblast muzike – obrazovanje, muzičke manifestacije, mediji i kulturna industrija, te njihovim teorijskim determinatama, putevima instrumentalizacije i zaključnim analizama kadrovske politike u tim oblastima. Treći, zaključni deo organizuje činjenice tako da vode razumevanju problema kadrovske politike u oblasti muzike i sadrži perspektivno, projektno-modelsko razvijanje i ispitivanje novih, efikasnijih i efektivnijih načina organizovanja, uređivanja, upravljanja i usmeravanja muzičkog stvaralaštva. Na osnovu složenih analiza, na kraju se donose preporuke za strategiju reforme kadrovske politike u institucijama obrazovanja, kulture i medija u oblasti muzike. Time je u potpunosti ostvaren cilj da se analizom stanja kadrovskih resursa u oblasti muzike sagledaju mogućnosti unapredjenja postojeće prakse i preporuče potrebni reformski koraci koji se moraju preduzeti u cilju poboljšanja ovog stanja.
Branka Doknić
Službeni glasnik, Beograd
Kultura u olovnom vremenu između lažne svesti i svesne laži, između slobode i podaništva, između Istoka i Zapada, između nepismenosti i elite, između kreativnosti i prosečnosti, između zabrana i iskoraka, između građanske tradicije i komunističke budućnosti. U istorijskom vremenu partikularne ideologije i totalitarne vlasti, kultura i politika bile su osuđene jedna na drugu. Kultura je politici davala formu, a politika kulturi sadržinu. Pisana jednostavnim jezikom, potkrepljena sa stotinak do sada neobjavljenih arhivskih dokumenata, knjiga je prvorazredno svedočanstvo o kulturi jednog vremena, čije tada otvorene probleme i danas nastoje da reše kulturne politike na eksjugoslovenskom prostoru.
Vesna Đukić Dojčinović
Clio, Beograd, 2005
Inspirisano svetskim iskustvima povezivanja kulturnog i turističkog prostora, kao i velikim međunarodnim projektima Saveta Evrope, delo Kulturni turizam nudi detaljna uputstva o aktiviranju kulturnih potencijala u Srbiji. Autorka nudi odgovore na veliki broj pitanja s kojima se svakodnevno suočavaju kreatori razvojne politike na svim društvenim nivoima i pruža nova znanja iz područja kulturne animacije, marketing menadžmenta i koncepta strateškog planiranja.
U okviru knjige nalazi se i CD Krstac, u produkciji Grupe za scenski dizajn, Univerziteta umetnosti u Beogradu, koji prikazuje kreativnu primenu ideja iz ove knjige. Namenjen kulturnim delatnicima, turizmolozima, privrednicima i ekonomistima, Kulturni turizam pouzdan je vodič kroz ideje i tehnike koje naš geografski prostor mogu učiniti značajnim na turističkoj i kulturnoj mapi sveta.
Vidljivo je njeno (autorkino) poznavanje stanja i kretanja kulturnog turizma u svijetu te poznavanje recentne strane literature koja naglašava promjene u ponašanju postmodernih turista. Ti novi koncepti uključuju „life-seeing“, dakle iskustvo, atmosferu, sudjelovanje u životu lokalnog stanovništva, za razliku od koncepta „sight-seeing“ koji se danas napušta, a koji uključuje puko razgledavanje lokaliteta i njegovih znamenitosti.
Iz recenzije dr Daniele Angeline Jelinčić